Foto: Vanja Babić

Treći ciklus Kratkog spoja okupio je studente Akademije likovnih umjetnosti, Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Tjedni istraživanja i diskusija o hibridnim i simbiotskim vezama u prirodi i tehnologiji doveli su studente trećeg ciklusa projekta Kratki spoj na Touch Me festival. Kroz tri tjedna festivala, studenti su udružili snage, zauzeli prostor i razvili umjetničko istraživanje “ERROR 404”.

ERROR 404*

Piše: Tina Petković

Kad ljudi osjećaju povezanost, osjećaju suosjećanje.

Vide zemlju, osjećaju je, osjećaju i druge oblike života, pa i ljude.

Postaju dio tkiva zvanog „mi“ a ne „ja“.

Iz: „ANIMAL TRACKING“, s EP izdanja „MITEINANDER“, IZVOĐAČ: MYTRON & OFOFO. Stihovi, skladba: Jacek Janiszewski. Stihovi, skladba: Sasa Crnobrnja. Izdavač: Feines Tier. Objavljeno: 18. rujna 2020.

Kao što je povijest umjetnosti mijenjala stav prema motivu prirode, tijekom prethodnih stoljeća mijenjao se i čovjekov odnos naspram živog svijeta koji ga okružuje. No, unatoč mnogim vidovima ubrzanog tehnološkog napredovanja, možemo sa sigurnošću utvrditi da smo, u odnosu na prošlost, po pitanju odnosa prema vlastitom okolišu u kojemu živimo, znatno nazadovali; od čovjeka koji se definira kao sastavnica ekosustava, nastao je čovjek koji se (samostalno) postavlja na vrh te stratifikacije – zabluda na koju nas svakodnevno podsjećaju goruće klimatske promjene i druge urgentne krize, posebno osjetne u tekućoj godini.

U kakofoniji svjetskih rasprava o različitim problematikama bioetike koje se već desetljećima vode, pitanje etike čovjekovog odnosa prema okolišu tek počinje biti dovoljno glasno da prodire u našu lokalnu zajednicu. Ponukani tim neodrživim nemarom, kroz interdisciplinarni pristup te odmakom od zasljepljujuće antropocentrične perspektive, započeli smo umjetničko-istraživački proces koji kritički propituje hibridnost čovjeka i prirode u kojoj živi, te se u njoj fizički, ali i duševno ostvaruje.

Izabrali smo grad Zagreb, promatrajući ga kao jedinstveno biće čija anatomija – kanalizacija – podrazumijeva misteriozni i nevidljivi svijet, vjernu refleksiju površine. Nezaobilazan dio strukture Zagreba predstavlja Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu koji od 1957. godine simbolizira jednu vrstu staništa mladih intelektualaca i drugih simbionata, a čija se kanalizacija može promatrati kao ogledalo njihovoga zdravlja.

U duhu ideja održivog razvoja te savjesnog korištenja prirodnih resursa, ispitivali smo korištenje jestivog ulja u restoranima Studentskog centra te navike i osviještenost njegovih „stanovnika“, proučavali kompleksne sustave gradske kanalizacije i vodoopskrbe, nailazeći pritom konstantno na slijepe šahtove te različite vrste errora; od nepostojećih mrežnih stranica i nefunkcionalnih poveznica, nedostupnih i „nepostojećih“ informacija, do birokratskih trakavica te uobičajenih nabacivanja lopticom odgovornosti.

Poput brige oko unošenja nutritivnih vrijednosti u naš organizam i održavanjem mentalne higijene, jednaku odgovornost moramo preuzeti prema kompleksnom sustavu crijeva našega grada te se prestati zavaravati da ono što je nevidljivo nije naša odgovornost; bilo da nestaje u odvodu sudopera ili se skriva u podsvijesti našeg uma, zatvarajući pritom oči pred posljedicama nakupljanja gomila masti, kako u odvodnom sustavu grada (fatberg*) tako i u odvodima (cirkulaciji) ljudskog tijela. Kao što profesor Michel Serres u svojoj knjizi The Parasite (1980.; 2007.) poentira:

„Potiskujemo ono što nas muči. Ono što je potisnuto, no i dalje prisutno, ipak parazitira komunikaciju.“

Po uzoru na načelo kružnog gospodarstva koje promičemo, dio naše umjetničke produkcije čini sapun koji je nastao u procesu istraživanja slično kao što u određenim podzemnim tunelima može nastati procesom saponifikacije, a premještanjem „ERROR 404“ cijevi u zagrebačko podzemlje zatvorit ćemo prvi krug našeg istraživanja. No, otvorenim ostavljamo pitanje rješenja ljudskih errora prema vlastitome staništu s nadom poticanja ne samo javnog diskursa, već i dosljednih akcija.

*Poruka o pogrešci HTTP 404, 404 nije pronađeno, 404, 404 greška, Stranica nije pronađena, Datoteka nije pronađena ili Poslužitelj nije pronađen, standardni je odgovorni kôd protokola prijenosa hiperteksta (HTTP) u komunikaciji računalne mreže, koji označava da je preglednik u mogućnosti komunicirati s danim poslužiteljem, ali poslužitelj nije mogao pronaći ono što je zatraženo. Pogreška se također može pojaviti kad poslužitelj ne želi otkriti ima li tražene informacije. (preuzeto s engleske stranice Wikipedije)

*Fatberg ili „santa masti“ je zgusnuta masa u kanalizacijskom sustavu, nastala spojem nerazgradivih krutih tvari bačenih u odvod, kao što su vlažne maramice, i stvrdnute masti ili jestivog ulja. U posljednjih desetak godina sante masti postaju sve veći problem u Londonu, uslijed zastarjelog kanalizacijskog sustava koji seže iz viktorijanskog doba i povećane uporabe jednokratnih tkanina koje slove kao sigurne za bacanje u odvod („flushable cloths“). (preuzeto s engleske stranice Wikipedije)

Zahvaljujemo se Studentskom centru Sveučilišta u Zagrebu, tvornici elemenata za graditeljstvo Eurobeton d.d., tvrtki Vrbovčanka d.o.o., tvrtki Agroproteinka i dr. sc. Ivanu Mlinaru, red. prof. s Arhitektonskog fakulteta, na velikoj susretljivosti i spremnosti za suradnju, a mag. educ. art. Antoniu Kutleši, van. sur. na Akademiji likovnih umjetnosti, veliko hvala na pomoći oko realizacije umjetničkog rada.

Studentice:

Klara Burić, Marianna Nardini, Laura Stojkoski (Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb)

Tina Petković, Jelena Šimundić Bendić (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb)

Sara Laura Šarančić, Petra Tramontana (Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb)

Mentorice:

Iva Ćurić (asistentica na nastavničkom odsjeku, ALU),

Vesna Gulin (asistentica na biološkom odsjeku, PMF),

Klara Petrović i Luja Šimunović (kustosice, KONTEJNER)

Programska suradnja:

dr. sc. Jasna Galjer (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb)

Kratki spoj 2020. je dio programa Re-Imagine Europe sufinanciranog sredstvima programa Kreativna Europa Europske Unije.

Projekt podržali