Silvio Vujičić (HR) Sublimacija

instalacija (kofein u prahu (C8H10N4O2), digitalna grijalica, staklo, reflektor), 2008.

  • Sublimacija je proces transformacije libida u “društveno korisna” postignuća, prije svega u umjetnost. Psihoanaliza često sublimaciju navodi kao jedini zaista učinkovit obrambeni mehanizam. Obrazlaže se kao nesvjesni proces kojim se seksualni impuls kanalizira i izražava kroz neku ne-seksualnu i društveno prihvatljivu aktivnost. Dijete će se, primjerice, poželjeti igrati s fekalijama, no zbog negodovanja roditelja, prihvatit će se modeliranja u glini. U općenitijem značenju, sublimacija je svako preusmjeravanje energije iz polja društveno neprihvatljivog u područje društveno prihvatljivog djelovanja.
  • Sublimacija je prelazak materije iz čvrstog u plinovito agregatno stanje, bez tekućeg međustanja. Nekoć je to bio jedan od 12 temeljnih alkemijskih procesa. Pri normalnom tlaku, većina kemijskih sastojaka i elemenata posjeduju tri različita stanja pri različitim temperaturama. U ovim slučajevima prijelaz iz čvrstog u plinovito stanje zahtjeva tekuće međustanje. Međutim, pojedini elementi i pojedine tvari, pri određenom tlaku, mogu izravno prijeći iz čvrstog u plinovito stanje. Ovo se događa pod uvjetom da je atmosferski pritisak na materiju prenizak kako bi spriječio molekule da napuste čvrsto stanje.

Kofein (C8H10N4O2) je najčešće korištena legalna psihoaktivna kemijska tvar – stimulans koji djeluje na centralni živčani sustav. Otkrio ga je 1819. godine njemački kemičar Friedrich Ferdinand Runge koji je skovao i termin “kaffein”, označavajući tako tvar koju je pronašao u kavi. Kofein se nalazi u zrncima, listovima i plodovima biljaka poput kolatovca, čajevca i kave. Sinonimi za istu kemijsku tvar su tein i guaranin. Trovanje kofeinom može izazvati fiziološke i psihološke posljedice poput nervoze, uzbuđenja, nesanice, pojačanog mokrenja, nepravilnog ili ubrzanog pulsa. U slučaju većih predoziranja moguće nuspojave su manija, depresija, poremećaji moći prosuđivanja, dezorijentacija, halucinacije i psihoza.

Proces sublimacije bijelog praha kofeina u staklenom terariju pri 175°C stvara maglovitu atmosferu, što rezultira kristalizacijom tvari na stijenkama terarija te njenim djelomičnim isparavanjem u prostor. Udisanje tvari kroz otvore terarija stimulira centralni živčani sustav posjetitelja izložbe.

stručna suradnica: dr. sc. Ivona Jasprica
produkcija: KONTEJNER (UradiSam_ARTLAB)

Silvio Vujičić (HR)

Silvio Vujičić (HR, 1978.) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti i Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Kao vizualni umjetnik zanima se za kulturnu poziciju i konstrukciju mode, proces transformacije uslijed kristalizacije, korozije, cvata, virusa i drugog. Sve te tehnike manifestiraju se u odjeći, grafici, crtežima, performansima i instalacijama, koji izokreću „prirodni“ položaj stvari i proizvode vizije koje se više tiču nedefiniranih želja nego predvidljivog užitka. Vujičić traži procese u kojima se specifične tehnologije umjetnosti i znanosti uzajamno inficiraju kako bi proizvele hibridne koncepte, osjećaje i tehnike. Svoj rad predstavio je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu (Frac des Pays de la Loire; translife, International Triennial of New Media Art, Peking; Device_art 3.010, Miraikan – National Museum of Emerging Science and Innovation, Tokio; Inner Colors, Platform3, München; T-HT Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; Touch Me Festival, Zagreb; Device_art 2004, Zagreb/Velika Gorica; projekt Linienstrasse113, Berlin; Aspects of Collecting, Essl Museum, Klosterneuburg; Big Torino 2000, Biennial of Emerging Artists, Torino).

www.silviovujicic.com
studio@silviovujicic.com