Neuhvatljiv, temporalni karakter biomedija, njihove brojne transformacije, subverzije i prolaznost čine ove umjetničke radove jedinstvenima, ali i iznimno osebujnima i zahtjevnima, ne samo za proces umjetničkog stvaranja, već i u kontekstu izlaganja i prezentacije, transporta, održavanja, čuvanja u zbirkama, digitalizacije i arhiviranja, pohrane, konzervacije i historizacije – općenito, iznimno se zahtjevno na svim razinama baviti biološki medijima u umjetničkim radovima.

Ovaj tip umjetničke prakse nije ograničen na vizualni registar, već obuhvaća auditivni, taktilni, olfaktorni i druge registre, i ne funkcionira samo na reprezentativnoj razini, nego obuhvaća (mikro)performativne prisutnosti koje – barem za neke od tih radova – impliciraju određenu vitalnost kao ključan umjetnički i estetski element. Kako onda takvi intrinzično efemerni i nestabilni radovi ulaze u kontekst muzeja, arhiva i sličnih područja čija je svrha osigurati trajnost, čak i besmrtnost? Kako definirati parametre i uvjete tog ulaska? Kako, primjerice, zadržati mogućnost rasta, reprodukcije, mutacije, kontaminacije, života i postojanja u takvim prostorima i kontekstima? Trebamo li uopće težiti ostvarivanju dugovječnosti takvih radova? Dvodnevni simpozij okuplja renomirane međunarodne govornike i sudionike s ciljem postizanja internog konsenzusa unutar područja kojim se bavimo i osmišljavanja kohezivne strategije i taktika za bavljenje navedenim pitanjima.

Panel „Defining the field“ posvećen je razjašnjavanju područja, njegovih principa, distinktivnih obilježja, diskursa i karakteristika kako bi se osigurao kritički pristup uvriježenom terminu bio-umjetnosti te napravio iskorak prema dizajniranju nove terminologije koja bi ga mogla zamijeniti.

Drugi panel pod nazivom „Caring for the field“ okuplja umjetnike i kustose koji će predstaviti svoje perspektive i stajališta prema problematici kuriranja, arhiviranja i sabiranja umjetničkih radova, s posebnim fokusom na potrebu za osiguravanjem uvjeta za prezentiranje radova u kojima njihova vitalnost nije ugrožena.

„Learning from others“ je treći panel tijekom kojeg će svoja izlaganja predstaviti stručnjaci iz drugih područja koja se bave srodnim problematikama. S jedne strane, ovaj će panel predstaviti primjere dobrih praksi s ciljem osiguravanja komparativnog pristupa temi, dok će, s druge strane, poslužiti kao prilika za rasvjetljavanje mnogostrukih potencijala multisenzornog pristupa arhiviranju. Simpozij će na taj način istaknuti ključ razumijevanja ili tvrdnje radikalne nemogućnosti integracije konteksta živućeg umjetničkog rada i njegove konzervacije, zaštite i trajnosti, ali i pokušaj uzemljavanja i artikulacije ove kontradikcije kroz međusektorski pristup znanju, ohrabrivanje samokritičnosti, sveobuhvatno razumijevanje izazova i razgovor o potencijalnim konkretnim, inovativnim rješenjima problema koji su ključni za ovo područje. Nakon simpozija, u suradnji s projektnim partnerima, objavit će se znanstveni radovi kao ekstenzija teza iznesenih na simpoziju.