O "Manifestu družbeničkih vrsta Psi, ljudi i značajna drugost"

"Manifestu družbeničkih vrsta: Psi, ljudi i značajna drugost" (2003.) prethodio je utjecajni "Kiborški manifest" (1985.), u kojem kiborg nije tek metafora tehnološki preoblikovanog tijela, već politički resurs za promišljanje identiteta izvan esencijalističkih, binarnih i teleoloških narativa.

Recentni prijevod Biblioteke 0 općenito predstavlja "Manifest družbeničkih vrsta". Baš kao što kiborg predstavlja mogućnost otpora “žena u integriranom krugu”, odnosno “bogohulno” zlorabljenje maskulinih, korporativnih vojno-tehnoloških narativa kasnog kapitalizma, tako ideja dresure u "Manifestu družbeničkih" vrsta zahtijeva novo, vizionarsko, politički oslobođeno čitanje. Dresura je u zapadnim diskursima često predstavljena kao čin podučavanja i uvjetovanja, gdje pas internalizira ljudske zapovijedi kroz ponavljanje i nagrađivanje.
Međutim, Haraway osporava ovu instrumentalnu perspektivu, sugerirajući da dresura nije jednostrano oblikovanje ponašanja, već proces međusobnog učenja i prilagodbekroz koji se i psi i ljudi transformiraju u ontološkom smislu. Ovo polazište ne samo da problematizira tradicionalne prikaze hijerarhijskih odnosa između ljudi i pasa, već otvara mogućnost novog promišljanja suživota, u kojem su značenja tjelesnosti i društvenosti uvijek u procesu oblikovanja i pregovaranja. Kao što se pas prilagođava ljudskim očekivanjima, tako i ljudi mijenjaju svoje tjelesne reakcije, govor tijela i percepciju u skladu s interakcijama koje se razvijaju unutar i tijekom odnosa s psom.

Donna Haraway je istaknuta profesorica emerita na Katedri za povijest svijesti na Sveučilištu California Santa Cruz. Doktorirala je biologiju na Yaleu 1972., a piše i predaje o znanosti itehnologiji, feminističkoj teoriji i zajedništvu vrsta. Mentorirala je radove više od 60 doktoranada u raznim disciplinarnim i interdisciplinarnim poljima. Na UCSC-u surađuje u radu Centra za istraživanje znanosti i pravde i Centra za kreativne ekologije. Radeći na križanju biologije s kulturom i politikom, Haraway istražuje kako se isprepliću znanstvene činjenice, znanstvena fantastika, spekulativni feminizam, spekulativnofabuliranje, znanost, tehnologija i svijet zajedništva vrsta. Neke od njezinih knjiga su: "Staying with the Trouble: Making Kin in the Chthulucene" (2016.); "Manifestly Haraway" (2016.); "When Species Meet" (2008.); "The Companion Species Manifesto" (2003.); "The Haraway Reader" (2004.); "Modest_Witness@ Second_Millennium" (1997., 2. izd. 2018.); "Simians, Cyborgs, and Women" (1991.); "Primate Visions" (1989.); "Crystals, Fabrics, and Fields" (1976., 2004.). Fabrizio Terranova snimio je dugometražni film "Donna Haraway: Story Telling for Earthly Survival" (2016.), a Diana Toucedo snimila je "Camille & Ulysse" s Haraway i etologinjom Vinciane Despret. Haraway je, s Adele Clarke, sociologinjom i povjesničarkom zdravstvenih znanosti, uredila knjigu "Making Kin Not Population" (Prickly Paradigm Press, 2018.), koja se bavi pitanjima brojnosti svjetskog stanovništva, feminističke antirasističke reproduktivne i ekološke pravde te procvata zajedništva vrsta.

Projekt Biblioteka 0 Općenito je suradnički projekt A. Hušman, vizualne umjetnice, i tima suradnika: kustosice I. Meštrov, arhitektice D. Sekulić, povjesničara umjetnosti N. Bojić vizualnog umjetnika M. Tadića, dizajnerice A. Labudović i montažerke H. Brkušić. Izdanja su DIY formata, RISO printana, usmjerena ka široj distribuciji na hrvatski jezik relevantnih teorijskih misli o društvu, umjetnosti i kulturi. Tekstovi imaju javna fizička, ovisno o temi, fokusu i okolnostima mijenja se i lokacija, a distribucija tekstova u formi knjižica/fanzina po eseju (naklada 300/500 primjeraka) se vrši putem partnerskih institucija, na otvorenjima izložbi, iz ruke u ruku, na sajmovima knjiga a možete ih naći i u knjižnicama. Ovakvom diseminacijom sadržaja širimo publiku i činimo prijekopotrebni sadržaj dostupan kroz više različitih medija. Diskurzivnu stranu ovog projekta vidimo kao urgentnu, nužnu, neodgodivu zbog čega ih je važno i neophodno predložiti za sufinanciranje kao javne potrebe u kulturi.

Osim u fanzin izdanju, eseje iz prve edicije moguće je preuzeti u .pdf obliku s webstranice projekta:
anahusman.net/hr/biblioteka-nula/
pangolin.hr/hr/publikacije/edition-main-tables-0/