Device art je koncept koji je osmišljen gotovo istodobno 2004. godine i u Japanu i kod nas. Oni koji prate scenu vezanu uz umjetnost i nove tehnologije gotovo ne mogu vjerovati da nije riječ o svojevrsnom prepisivanju. Pitaju se tko je od koga preuzeo naziv. No mi tvrdimo da je device art samo još jedan dokaz u prilog tezi da su ideje univerzalne.
Također činjenica da, srećom ili možda nesrećom, dijelimo isto ime, ne znači da je isti i koncept onoga što taj termin označava. Tako je primjerice dr. Andreas Broeckmann, povjesničar umjetnosti i nezavisni kustos te dugogodišnji direktor Transmediale festivala, kada je vidio katalog Device_arta 2004. u Zagrebu, tu razliku prokomentirao riječima „Exactly the opposite!“. Pri tom je naravno malo pretjerao, naime nije sasvim suprotno, no sasvim sigurno japanski i hrvatski device art konceptualno se razlikuje. Naime, japanski Device Art termin su osmislili dr. Machiko Kusahara, uvažena predavačica na UCLA i dr. Hiroo Iwata sa Sveučilišta Tsukuba i taj je naziv simplificirano označavao dijelom produkt, dijelom igračku, dijelom skulpturu.
Postoje dvije vrste budućnosti, kaže Derrida – la future – ona budućnost koja je na naki način predvidljiva, mjerljiva, vjerojatna, te - l'avenir - ona koja je totalno neočekivana, i to je, prema njegovom mišljenju, prava budućnost. Device Art umjetnici iz Japana, rade na aspektu neočekivanosti i nepredvidljivosti naše budućnosti jer svojim šik 'izumima' i njihovom masovnom distribucijom, mogu doprinijeti njenoj izmjeni. A ako će nam budućnost izgledati kao iz spota Maywe Denki 'tvornice' ispunjena zaigranim, nježnim i profinjenim muzikalnim robotima, nemamo ništa protiv.
