Bol urezivanja: Kratka povijest razotkrivanja tijelaBojana Kunst (SI)

Bojana Kunst propituje tijelo na specifičan način, onaj prosvjetiteljskih anatoma. “Moderni čovjek uspješno je prevladao fantazmatske moralne klasifikacije nastale u 18. stoljeću, ali samo da bi ih zamijenio svijetom bez tajni, tijelom bez organa, ogoljenim tkivom, epidermalnim vrećicama, kreiranjima dvojnika i klonova, genetskom legitimacijom izokrenutom iznutra na van.”

“Unatoč činjenici da moderna medicina, znanost i umjetnost predstavljaju tijelo kao puku rekonstrukciju, u kojoj je organizam transformiran u kodove i mnoštvo binarnih datoteka, još uvijek nalazimo preostatak starih pogleda koji potječu iz doba Prosvjetiteljstva kada smo, po prvi puta u povijesti, "dobili pristup informaciji – zahvatom medicinske autopsije". Prema Stafford ljudi današnjice još uvijek vjeruju da promatranjem vidljivih svojstava mogu otkriti nešto o samoj biti čovjeka. Dapače, mi izgleda vjerujemo da pomoću daljnjeg kombiniranja (recimo, pomoću genetike) tih svojstava možemo sastaviti 'idealnog' čovjeka, i to čovjeka spremnog na izazove koje pred njegov opstanak postavlja tehnologija. Prosudbe o tijelu ostaju one koje stječemo pogledom u njegovu unutrašnjost, štoviše tijelo izvrnuto iznutra na van postaje iskaznicom osobnog identiteta i čipom koji nosi informacije za osiguravatelje. U budućnosti ono će vjerojatno igrati važnu ulogu u intervjuima za posao, planiranju obitelji, predviđanju predisponiranosti pojedinca za bolest ili zločin i procjenjivanje njegovog genetskog materijala. Danas vrhunske tehnologije stvaraju istu iluziju koje je mikroskop stvorio u doba Prosvjetiteljstva kada je ponudio čudesnu mogućnost uvećavanja – i to iluziju da možemo vidjeti nevidljivu informacijsku mrežu bez mana, virtualno i statističko polje savršenog tijela.”

Bojana Kunst (SI)

Bojana Kunst je filozofkinja i teoretičarka performansa. Trenutno radi kao istraživač na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Ljubljani. Član je uredničkih savjeta časopisa Maska i Performance Research. Njeni prilozi objavljivani su u brojnim časopisima i publikacijama. Predavala je i držala izlaganja diljem Evrope. Autorica je triju knjiga, između ostalog Nemoguće tijelo - Tijelo i mašina: Kazalište, reprezentacija tijela i odnos prema umjetnome (1999.) i Opasne veze - Tijelo, filozofija i odnos prema umjetnome (2004.). Djeluje i kao dramaturg i umjetnička suradnica. Voditeljica je međunarodnog seminara za izvedbene umjetnosti u Ljubljani.